Jod

Jod je esencijalni mineral koji se nalazi u velikom broju namirnica i potreban je organizmu za sintezu hormona štitne žlijezde. Prirodno se nalazi u velikom broju namirnica, a dodaje se i u so, pa se takva so naziva jodirana. Preporučeni dnevni unos joda možemo dobiti unoseći raznovrsnu hranu kao što su: bakalar, tuna, morske alge, škampi, mliječni proizvodi, jaja. Hormoni štitne žlijezde potrebni su za pravilan razvoj kostiju i mozga kod dojenčadi, ali dovoljne količine joda važne su za sve, a posebno za bebe i trudnice. Jod je dostupan i u dodacima ishrani, najčešće u obliku kalijum-jodida ili natrijum-jodida.

Većinom, ljudi dobijaju dovoljnu količinu joda kroz hranu i piće, ali postoje ljudi koji imaju problem sa unosom joda jer koriste nejodiranu so. Ženama koje su trudne treba oko 50% više joda nego drugim ženama, kako bi se osigurala dovoljna količina ovoga suplementa za bebu. Ljudi na veganskoj ishrani vrlo često imaju deficit joda, kao i ljudi koji žive u regijama čija zemljišta imaju nedostatak joda i konzumiraju samo lokalnu hranu (planinska područja (Himalaji, Alpi, Andi)). U organizmu zdrave osobe nalazi se oko 10 do 20 mg joda, od čega se 2/3 nalaze u štitnoj žlijezdi, a ostala količina ovoga suplementa se nalazi u mišićima i drugim tkivima.

Dnevne potrebe: Optimalan dnevni unos joda iznosi od 100 do 200 mcg.

Preporučene dijetetske doze (RDA) za jod

Startost	Muškarci	Žene	Trudnoća	Dojenje
0-6 meseci	110 mcg	110 mcg
7-12 meseci	130 mcg	130 mcg
1-3 godine	90 mcg	90 mcg
4-8 godina	90 mcg	90 mcg
9-13 godina	120 mcg	120 mcg
14-18 godina	150 mcg	150 mcg	220 mcg	290 mcg
19+ godina	150 mcg	150 mcg	220 mcg	290 mcg

Jod i jodidi se apsorbuju prvenstveno u tankom crijevu, ali i u svim drugim dijelovima digestivnog trakta. Prilikom apsorpcije, slobodni jod, kao i jodati se prevode u jodide. Osim što se apsorpcija joda dešava u gastrointestinalnom traktu, može se odvijati i preko kože. Oko 70% joda u krvi se nalazi u sklopu tireoidnih hormona i to uglavnom u obliku tiroksina. Dnevno je potrebno da štitna žlijezda primi oko 60 mcg joda za pravilan rad. Jod se izlučuje putem žuči, manji dio putem urina, mlijeka i disajnim putevima.

Nedostatak joda: Ljudi koji ne unose dovoljne količine joda ne mogu sintetisati dovoljne količine hormona štitne žlijezde, te to uzrokuje mnoge probleme. Kod trudnica deficit joda može imati negativan uticaj na fetus, inhibira rast i razoj fetusa, utiče na intelektualnu funkciju bebe, kao i na seksulani razvoj. Manji nedostatak joda može izazvati niži IQ od prosječnog kod dojenčadi i djece. Gušavost, uvećanje štitne žlijezde najčešće je prvi znak deficita joda.

U nastavku teksta navešćemo nekoliko primjera koji pokazuju koliki je značaj joda na ljudsko zdravlje:

Razvoj fetusa i novorođenčeta: Žene koje su trudne ili doje potrebno je da unose dovoljne količine joda. To je veoma važno za pravilan rast i razvoj njihove bebe. Majčino mlijeko je dobar izvor joda, samo ukoliko majka unosi dovoljnu količinu ovoga suplementa putem hrane. Međutim, veliki broj istraživanja je pokazao da majčino mlijeko nema dovoljne količine joda pa je suplementacija neizostavna u toku perioda i trudnoće i laktacije. Nove smjernice preporučuju da za pravilan rad štitne žlijezde žena koje planiraju trudnoću ili su trudne ili doje treba da uzimaju 150 mcg joda i to u obliku kalijum-jodida.
Kognitivne funkcije u djetinjstvu: Nedostatak joda u djetinjstvu štetno utiče na razvoj centralnog nervnog sistema. Dodavanja joda djeci sa blagim deficitom poboljšava njihove kognitivne funkcije.
Fibrocistična bolest dojke: Fibrocistična bolest nije opasna, ali vrlo često uzrokuje kvrge i bolne dojke. Uglavnom pogađa žene u reproduktivnom dobu, ali se može javiti i kod starijih žena u periodu menopauze. Jod može smanjiti bol i druge simptome bolesti.

Višak joda: Visoka količina joda u organizmu može pokazivati neke od istih simptoma kao i nedostatak joda, uključujući gušavost (povećana štitna žlijezda). Ukoliko je koncentracija joda u organizmu visoka duži vremenski period, može doći do upale štitne žlijezde, kao i do razvoja karcinoma tireoidne žlijezde. Uzimanje veoma velikih doza joda može dovesti do sljedećih simptoma: peckanje u ustima, grlu, želucu, povišena tjelesna temperatura, bol u stomaku, mučnina, povraćanje, dijareja, bradikardija.

Važno je naglasiti da jod stupa u veliki broj interakcija sa lijekovima, pa suplemente koji u svom sastavu sadrže ovaj mineral, ne treba da uzimate bez nadzora ljekara ili farmaceuta. Jod može stupiti u interakciju sa metamizolom, lijekom koji se koristi u terapiji hipertireoze. Uzimanje kalijum-jodida sa lijekovima za visok krvini pritisak, ACE inhibitori (lizinopril benazepril, fosinopril), može povećati nivo kalijuma u krvi. Takođe, nivo kalijuma u krvi može porasti ukoliko kalijum-jodid uzimate sa diureticima koji štede kalijum, kao što je spironolakton i amilorid.

Jod

Reference